Twistlife

Svaka osoba je sačinjena od nekoliko milijardi ćelija.

Ove ćelije zajedno sačinjavaju tkiva.

Svaka ćelija ima svoje jedro, u kojem se nalazi 46 hromozoma, a na hromozomima oko 30.000 različitih gena koji kontrolišu razne karakteristike i mehanizme organizma.

Kao celina, ovi geni čine svojevrsnu projektnu dokumentaciju Vašeg tela.

Na žalost geni nisu otporni na greške.

Svako ima određeni broj genetskih defekata koji su ili nasleđeni od roditelja ili su se formirali spontano, a zajedno negativno utiču na organizam u kom se nalaze. Ovi genetski defekti mogu imati različite konsekvence: slabljenje imunog sistema, povećani rizik ka infarktu srčanog mišića ili predispozicija za kancer. Svako od nas nosi drugačije vrste genetskih defekata, pa zato neko ima povećani rizik od Alchajmerove bolesti, dok je neko intolerantan na gluten.

Bolesti koje se često pojavljuju u nekim familijama su dobar primer činjenice da individualni rizici mogu biti drugačiji od familije do familije, ali i od osobe do osobe u toj istoj familiji.

Bolest, kao posledica genetike

Genetski defekti utiču na zdravlje. U nekim slučajevima izazivaju bolest. U drugim, ne dovode do oboljevanja, ali značajno povećavaju rizik. Spoljni faktori, kao što su okolina i način života, utiču na nastupanje bolesti.

Primer može biti laktozna intolerancija.
Osoba sa genetskim defektom za ovu vrstu intolerancije neće ispoljiti nikakve karakteristike do momenta konzumacije mleka i mlečnih prozivoda.

Genetika kao alat u rukama lekara

Zahvaljujući razvoju tehnologije, sada je moguće testirati gene na prisustvo defekata, pogotovo onih za koje znamo da su asocirani sa bolešću. Na osnovu ovakve vrste testiranja moguće je razviti program koji će značajno umanjiti šansu formiranja bolesti kod osobe koja već ima povećani genetski rizik.

Zdrav život je naravno potreban, ali saovakvom vrstom genetskog testiranja, nećete se više nasumično baviti svojim zdravljem. Po prvi put ćete imati personalizovan plan i program na osnovu Vašeg genetskog koda.

Šta izaziva genetske defekte?

Stručnjaci procenjuju da svaka osoba u sebi nosi oko 2.000 različitih genetskih defekata.

Najpoznatiji razlog za formiranje genetskih defekata je radijacija. Radioaktivni zraci prodiru u ćelije, a samim tim utiču i na DNK, time spontano oštećujući gene. Međutim, drugi izvor genetskih defekata može biti ugljeniik, koji se unosi preteranim sagorevanjem hrane u pripremi. Ugljenik prodire kroz ćelije, oštećujući gene, što može dovesti do raka debelog creva, između ostalog. Ultraljubičasti zraci takođe oštećuju gene, a to može dovesti do raka kože.

Spoljni faktori mogu uticati na individualne gene i time poremetiti njihovu funkciju. Međutim, najveći broj defektnih gena nasleđuje se od roditelja. Svaki embrion nasleđuje polovinu svojih gena od majke a drugu polovinu od oca, što rezultira u osobi koja ima neke karakteristike majke i neke karakteristike oca. Nasleđivanjem gena, neibežno se nasleđuju i genetski defekti. Na primer, genetski defekti koji povećavaju rizik od pojave srčanog udara, mogu biti nasleđeni od oca a onda na unuče i tako dalje u svakoj generaciji.

Da li je neki genetski defekt nasleđen, je ipak potpuno nasumična pojava.

Samim tim, neka osoba možda nasledi genetski defekt od svojih roditelja, dok braća ili sestre nikada taj defekt ne naslede. Ovo se ne može predvideti.

Koristeći najmoderniju tehnologiju genetske analitike, konačno je moguće ispitati gene jedne osobe i odrediti zdravstvene rizike. U mnogima slučajevima, koristeći ovo znanje kako bi se odredile preventivne mere, moguće je odložiti ili čak kompletno sprečiti oboljevanje.

Ovo je sledeći korak u preventivnoj medicini.

Ovo je nova generacija zdravstvene nege.

Ovo je TwistGen.